Novi Sad je treća Evropska prestonica kulture za 2022. godinu. Programi u gradu vezani su za vizuelne umetnosti, istorijsko-kulturno nasleđe, muziku, pozorište, arhitekturu i kulturne događaje. U toku 2022. godine biće organizovano oko 3.000 kulturnih događaja. U nastavku su moji utisci sa nekoliko izložbi koje su povezane nitima.
Ženska nit – internacionalna izložba tapiserija
Ideja svake umetnice čije je delo izloženo za mene je dublje traganje za prepletenim nitima na tapiseriji.
Atelje 61 već 61 godinu uporno i posvećeno izrađuje tapiserije po kartonima umetnika, izlaže tapiserije i promoviše ovu vrstu umetnosti od niti. Niti su osnovni materijal od koga se izrađuju tapiserije magičnim rukama tkalja. Iza svih tapiserija najviše me zanima taj deo realizacije i prenošenje ideja umetnika u konkretno vizuelno vidljivo delo.
Svi prikazani radovi su dela žena autora i tkalja koje su vešto preplele sve niti i ispratile ideje umetnika koji su uradili kartone po kojuma su tapiserije tkane.

Izložba tapiserija ”Ženska nit”, Atelje 61
Tapiserija kao umetničko delo živi svoj život, suživot sa autorima (umetnicima) i koautorima (tkaljama). Za mene kao posmatrača možda sve to nije važno, važan je moj doživljaj tapiserije i njena poruka, energija koju ona emituje i prenosi.
Većina dela su velikog formata, energija koja nas privlači i toplina koju materijal širi.
Umetnice različitih generacija zastupljene su na izložbi, to nam daje mogućnost da posmatramo u kakvim društvenim uslovima su stvarale i koje ideje su prisutne u različitom vremenskom periodu.
Izložbu čine: Katalog sa fotografijama u boji, tapiserije koje su izložene, nekoliko fotografija žena u procesu stvaranja na samim počecima nastanka Ateljea i prvim koracima u njegovom razvoju.

Katalog za izložbu ”Ženska nit”
Savremena tapiserija, instalacija u prostoru od plastičnih materijala autorski rad Leonore Vekić golica našu maštu da zamislimo šta sve tapiserija može u prostoru.
Mesto održavanja: Kreativni distrikt na Limanu; lokali Radionica i Biro
Vreme održavanje izložbe: od 18. maja do 12. juna 2022.
Radno vreme Radionice: svakog dana od 11 do 19 časova
Marama kao kulturni označitelj – međunarodna izložba
Marama od zaštitne funkcije do modnog detalja

Marama kao kulturni označitelj, Muzej Vojvodine
Priča o marami koja je obavezno nošena u različitim kulturama. Od ukrasa, zaštite glave do obaveznog pokrivanja kose. Koliko su marame važne kao modni detalj nije bila primarna tema ove izložbe. Prezentovani su razni oblici, načini izrade i nošenja marame kod različitih naroda. Ukrašavanje svečanih marama radilo se vezom, aplikacijom, perlama i drugim ukrasima.
Fokus je ipak na marami koja je bila ili još uvek jeste nametnuta ženi kao obavezan odevni predmet. Izložene su zanimljive, vezom ukrašene, marame koje simbolima određuju pripadnost žene određenoj naciji.
Marama je četvrtasta tkanina koja se presavije dijagonalno i vezuje na različite načine zavisno od njene veličine. U svakodnevnom životu žene su najčešće maramu presavijale u trougao i tako vezivale. Pred kraj 20. veka marama je postala stalno prisutan modni detalj.
Osvrt autora teksta:

Ručno oslikana svilena marama ”U obliku”
Za mene je danas marama kao ’’slikarsko platno’’ koje omogućava izražavanje ličnih ideja i oslikavanje modnog detalja koji je unikat. Može da se oslikava ciljano za tačno određenu osobu po njenim idejama i motivima koji su za nju važni. Uopšte oslikavanje jedne svilene marame je avantura koja za rezultat ima poseban modni detalj.
Mesto održavanja: Muzej Vojvodine, Donja galerija u Dunavskoj 37
Vreme održavanje izložbe: od 18. maja do 30. juna 2022.
Radno vreme muzeja: utorak – petak 10 – 19 časova; subota – nedelja 10 – 18 časova
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog – izložba
Treća izložba povezuje se sa prvom ’’Ženska nit’’ preko tapiserija Milice Zorić.
Sedam umetnica: Nadežda Petrović, Milica Zorić, Ljubica Sokić, Zora Petrović, Vidosava Kovačević, Liza Križanić i Leposava St. Pavlović predstavljene su na izložbi. Njihova dela izraz su toplih i pozitivnih boja.

Izlozba Heroine_Spomen zbirka Pavla Beljanskog
Milica Zorić predstavljena je na izložbi sa velikim formatima tapiserija. To su njeni prvi radovi koje je Pavle Beljanski otkupio za svoju zbirku. Tim povodom zapisao je: ’’Delo Milice Zorić uzeto u celini predstavlja čitav jedan epos, sličan zbirci epskih narodnih pesama, izgrađen na misaonoj i moralnoj bazi velikog raspona’’.
Tkane niti koje su podloga za sve izložene tapiserije kao i aplikacije i vez motiva preko podloga povezali su ovu izložbu sa ostalim izložbama koje su u oblasti tekstila, tapiserije i marame.
Vredi napomenuti da je jedna četvrtina dela u Spomen-zbirke Pavla Beljanskog čine dela čiji su autori žene.
Mesto održavanja: Spomen-zbirka Pavla Beljanskog
Vreme održavanje izložbe: od 20. maja do 17. jula 2022.
Radno vreme Radionice: sreda – nedelja 10 – 18 časova

Veličina u kojoj se tkaju staparski ćilimi najčešće je 2×2 metra. S obzirom da su razboji bili ograničene širine ćilimi su se tkali iz više delova, najčešće dva i onda ušivanjem spajali. Najčešće su se tkali u paru zato što su bili mali pa su se u jednoj prostoriji morala koristiti dva.
Zašto je prestalo tkanje staparskog ćilima i kada?
Mali ćilim 10×15 cm sa motivom staparske ruže na sredini kupila sam kao suvenir za moju kolekciju ručno rađenog tekstila. Ovo je poseban proizvod koji su uradile vešte ruke tkalje. Mogu ga uramiti kao sliku i biće odličan ukras na zidu koji će me podsećati na sve vredne žene u prošlosti koje su ručno stvarale prelepe radove od tekstila.



Za mene tajna Staparske ruže jeste u lepoti ručno rađenih ćilima, u veštini i energiji žena u prošlosti koje su stvorile izuzetne ćilime i entuzijazmu žena koje danas
Izložba se održava od 11. i 12. decembra 2021. godine u Atrijumu Bigfashion centra u Beogradu, Višnjička 84.




Dodirnuti tapiseriju
Lepota ručnog rada i bogatstvo elemenata i ornamenata na odevnim predmetima izražajni su. Ručno rađeni etno predmeti nastajali su tokom 19-og i početkom 20-og veka.
Svetlucanje srebrnog nakita iz vitrina podseća me na iskrice koje privlače pažnju i golicaju maštu. Nakit je lepota kojoj se divim, precizno je urađen, pitam se koji alat su umetnici imali tada. Tanane linije izvučene na kopčama dodiruju dušu i daju eleganciju.
Jedna od soba privlači pažnju crvenom bojom ćilima koji šire pozitivnu energiju. To su
Atelje 61 predstavlja
Tapiserija ‘’Šahovska tabla’’ skladnih boja sa palim figurama u sredini i dinamičnim zbivanjima na obodima izdvojila se kao moj favorit na ovoj izložbi. Autor: Karanović Boško Koautori: Lazić Verica i Božić Jelena
Niti koje daju energiju
Nekada davno žene su tkale ukrasne predmete od tekstila za svoj dom da ga učine lepšim i toplijim. Koristile su niti vune koje su same proizvodile i bojile i od njih maštom i preplitanjem stvarale lepa dela. Tada su u svom okruženju imale taj materijal i koristile su ga dok danas ograničenja u izboru materijala nema. Danas tapiserije nastaju i od plastike ili žice koje takva dela ne čini toplim nego rezervisanim. Zato više volim klasičnu tapiseriju jer me ona podseća na tradiciju, na bake i prabake koje su stvarale za sebe.