Zemunski kej sa koga se širi pogled na prostrani Dunav jeste mesto na kome, u dugim šetnjama, umetnici prikupljaju ideje. Inspiracija je voda, reka, ostrvo, čamci koji čekaju veslače, labudovi, okolne zgrade, šetači, sve…


Zemunski kej sa koga se širi pogled na prostrani Dunav jeste mesto na kome, u dugim šetnjama, umetnici prikupljaju ideje. Inspiracija je voda, reka, ostrvo, čamci koji čekaju veslače, labudovi, okolne zgrade, šetači, sve…


Detalj inspirisan vrhom ‘’pramca broda norveške kuće’’ pomešan sa kapljicama morske vode (Norveška kuća, Gornji Milanovac). More, talasi, brod, drvo, šuma… Drvene daske kojim su građene lađe vikinga i daske od kojih su građene kuće u Šumadiji simbolizuju prijateljstvo. Drvo ih spaja. Drvo od kojeg su sagrađene povezuje ih međusobno i sa prirodom.
Mali okrugli prozori sa strane i izvan granica simbolizuju posmatranje života iz lične perspektive. Prozori su važni i na brodu i u kući jer otvaraju vidik za sagledavanje prostranstva. Iz broda to je prostranstvo mora a iz kuće prostranstvo zelenila.

Zašto sam se odlučila baš za ovaj detalj?
Znala sam da ću prvo što oslikam inspirisano boravkom u Gornjem Milanovcu biti neki detalj sa Norveške kuće jer mi je ona jaka asocijacija na ovaj grad. Zato što postoji da podseća na nešto što je bilo ali je i simbol prijateljstva dva naroda.
Zašto sam sve pretvorila u apstraktni oblik?
Zato što ova kuća ima široku, univerzalnu poruku. Zato što želim da svu pažnju usmerim u tačku iz koje počinje pogled na prostranstvo, povezanost i prijateljstvo.

Ručno oslikana svilena ešarpa ”Pramac”, detalj
Poruka postojanja ove kuće za mene je apstraktna misao koja je primenjiva uvek i na svakom mestu. Ovako je ja vidim: U svim situacijama u životu čovek može da pomogne drugom u nevolji a svaka pomoć gradi novo prijateljstvo.
(Norvežani koji su i sami bili pod nemačkom okupacijom imali su snage i hrabrosti da pomažu jugoslovenske zarobljenike koji su bili u nemačkim logorima u Norveškoj.)
Tamiš treperi na blagom jutarnjem povetarcu kao niti svile koje su se nekada proizvodile u svilari.
Koračam pored reke, upijam prve sunčeve zrake i slušam zvuke lišća mladih breza. Oduševljena sam koliko ih ima posađenih između ulice i šetališta. Nakon nekoliko minuta hoda vidim svilaru u daljini. Svilara je blizu reke i kako joj se više približavam kao da čujem njihov šapat. Šapat reke i svilare. Mnogo godina su zajedno tu jedna pored druge i povezane su nitima iz prošlosti.

Reka Tamiš, Pancevo
Svilara u daljini, boje Tamiša, blago treperenje vode i lišća breza – ovaj doživljaj bio je inspiracija za oslikavanje svilene ešarpe ’’Šapat Tamiša’’. Ešarpa je od svile Ponge 5, dimenzija 28x114cm i ručno oslikana Marabu bojama za svilu.

”Šapat-Tamiša”_ručno oslikana svilena ešarpa_detalj
